Bitola je drugi grad po veličini u Makedoniji sa 115.000 stanovnika. Isto kao i Prilep. Nalazi se podno planine Baba u plodnoj kotlini Pelegonije. Posjetili smo ga u organizaciji Udruženja obrtnika Rijeka. Dok je za dio delegacije organiziran prijem kod gradonačelnika, ostatak nas je imao priliku razgledati okolo. Naš boravak u gradu trajao je svega dva sata, pa smo uspjeli vidjeti i čuti od našeg vodiča Aleksandra Avramovskog samo dio iz bogate povijesti grada. Krenuli smo u obilazak pješice ispred Isaak Čelebi džamije iz 1506.godine sa minaretom visokim skoro 50 metara i velikom kupolom. Pored nje je iz istog perioda i veliki Bezistan, natkrivena tržnica u kojoj se nekada trgovalo svilom i drugim tkaninama i svom mogućom drugom skupocjenom robom. Unutar njegovih zidina roba je bila zaštićena od lopova teškim metalnim vratima koja su se zatvarala na kraju dana. Nešto dalje je i otkriveni bazar sa 30 različitih dijelova i oko 900 malih trgovina. Svaka branša radila je i prodavala u jednom dijelu. Pa tako su postojali Drveni pazar, Konjski pazar, Ovčji pazar, Žitni pazar, Pekmez pazar itd.
Prešavši preko mosta na riječici Dragor ušli smo u mali park u kojem dominira Saat kula ili visoki toranj sa satom izgrađenim 1830.godine u ovom obliku. Spominje se da je tu bila Saat kula i ranije još u dokumentima iz 17.stoljeća i da je za gradnju potrošeno 60.000 bjelanjaka kako bi se dala čvrstoća žbuki. Pokazivala je točno vrijeme i svojim zvonima davala ritam života gradu. Na kraju odlaskom Turaka dobila je križ na vrhu. U parku je još i spomenik palim Makedoncima u napadu ekstremista sa Kosova prije . Čovjek sa krilima sombolizira slobodu.
Tu počinje glavna ulica Širok Sokak, koja je najvećim djelom pješačka zona. U njoj su obnovljene fasade 35 kuća raznih stilova i epoha. Prepuna je kafića, restorana i trgovina i pulsira životom. Makedonija je dosta jeftinija od Hrvatske za život. Cijena kave, soke i doručka ( ne znamo što sadrži) od svega 2€ učinila nam se veoma pristupačnom, ali nam je vodič rekao da je to još dosta visoka cijena i da tu dolaze samo šminkeri. Na početku ulice je mali trg sa fontanom u obliku simbola Makedonske zvijezde ili sunca i spomenik osnivaču grada Filipu II predstavljenog na konju. Još za vrijeme neolita tu je postojala jaka zajednica. Za vrijeme zlatnog doba antičke civilizacije mjesto se zvalo Heraclea. Osnovao ga je Filip II, otac Aleksandra Makedonskog u 4.stoljeću prije Krista. O tome svjedoči bogato i dobro očuvano nalazište južno od grada sa kazalištem, i dijelovima hramova i dobro očuvanim mozaicima. Tu su i ostaci ranokršćanske bazilike. Prava iskopavanja se tek očekuju. Mnogo toga se nalazi u Muzeju grada u zgradi izgrađenoj 1848.godine. Veliki uticaj je ostavila turska vladavina. Jedna od soba u muzeju je memorijalni dio posvećen Mustafi Kemalu Ataturku, koji je završio Visoku Vojnu školu u Bitoli 1899.godine upravo u zgradi u kojoj je danas smješten muzej.
Još je nekoliko džamija čiji se minareti vide dok prolazite gradom, vrijedno da se posjeti. Od kršćanski crkvi najznačajnija je pravoslavna Crkva Svetog Dimitrija sa izuzetno lijepim pozlaćenim velikim oltarom i oslikanim stropom. Izgrađena je 1830. godine uz dopuštenje sultana na mjestu stare, koja je bila spaljena ranije. Po turskom zakonu nije smjela biti viša od stare, pa su je graditelji ukopali u zemlju.
U sredini Širokog sokaka izgrađena je 1870. godine katolička crkva, koja je izgorila u požaru, pa je izgrađena nova 1909. godine u neo-gotičkom stilu. Zanimljiva je po tome što je strop i lukovi obojeni intezivno svijetloplavom bojom.
Braća Janaki i Milton Manaki, priznati fotografi su 1905. godina donijeli prvu filmsku kameru i počeli bilježiti povijest grada i toga dijela svijeta na filmskoj vrpci. Zahvaljujući njima snimljeni su burni događaji Ilindenskog ustanka, Republike Kruševo, Balkanskih ratova, Prvog i Drugog svjetskog rata i vrijeme procvata Bitole. Spomenik posvećen tome se nalazi ispred Doma Kulture, a unutra se može pogledati i izložba. Njima je posvećen i filmski festival koji se održava u rujnu.
Ljubitelji prirode mogu uživati u planiskim krajolicima i ljepotama nacionalnog parka Pelister.
