GRAD DIAMANATA
Antwerpen se nalazi na ušću rijeke Scheldt i drugi je po veličini grad u Belgiji sa pola milijuna stanovnika. Zato je prva po veličini luka u Europi, čak prije Rotterdama. Njegovi dokovi za prekrcaj su najveći na svijetu. Zlatno doba Antwerpena je bilo 16. i 17. stoljeće, kada su izgrađene mnoge znamenistosti grada. To je grad u kome je živio i stvarao poznati slikar Rubens. Stradao je mnogo u Drugom svjetskom ratu. Danas je Antwerpen središte svijeta za obradu i trgovinu dijamantima. Izuzetno je jak modni centar zahvaljujući mladim flamanskim dizajnerima. Stoga moje dame posjetite trgovačku ulicu Meir i kupiti si nove krpice a onda okitite svjetlucavim kamenjem. Dobar razlog za posjetu.
ŽELEJZNIČKA STANICA
Stižemo vlakom iz Leuvena na željezničku stanicu otvorenu 1905. godine, koja je zamijenila 70 godina stariju drvene konstrukcije. Smatraju je jednom od najljepših u svijetu. Velika visoka kupola i metalna konstrukcija vide se izdaleka. Na nju danas stižu i superbrzi vlakovi. Na velikom trgu ispred nje uvijek je veoma živo. Do nje je ulaz u zoo vrt koji je jedan od najstarijih u Europi. Otvoren je 1845. godine. U vrtu se odvija i program. U sklopu je i akvarij s koraljnim grebenom.
S trga vodi i ulica Van Wesenbekestraat, koja se zove Chinatown jer su u njoj isključivo kineske trgovine i restorani. Otišli smo na večeru ali je skoro sve bilo zatvoreno. Zato u drugim okolnim ulicama brojni restorani kuhinha cijeloga svijeta.
Na početku ulice je najveći belgijski Muzej čokolade Chocolade nation (CN), gdje se u 14 tematskih soba može vidjeti sve o belgijskoj čokoladi od plantaža kakaovca do proizvodnje, brendove, proizvode i inovacije uz pisebno zamiljive sobe s vizualnim efektima.
Inače u Antwerpenu se obrađuje i polira 70% svih dijamanata svijeta. Radnje i trgovine dijamntima i nakitom su uglavnom oko željezničke stanice u ulicama Pelikaanstraat i Vestingstraat. Ima ih preko stotinu. Ima ih svuda po gradu.
ULICA MEIR
Krećemo niz trgovačku ulicu Meir. Na sve strane trgovine i robne kuće. Visoka moda ali i za masovni šoping. Na križanju sa širokim bulevarom pored nebodera se smjestila zgrada Opere. U središtu Meir ulice je palača Stadsfeestsaal iz 18. stoljeća, koja se koristila za prijem važnih vladara, kao što su Napoleon
Bonaparte, Willem I, te drugih članova nizozemske i belgijske kraljevske kuće. Danas se tu može uživati u šopingu, luksuznom ručku i stilskim pralinama.
Skrećemo na trg Wapper gdje je Rubensova kuća pretvorena u muzej. On je bio najveći slikar baroka i najveća svoja djela baš je stvorio u palači u kojoj je živio u Antwerpenu. Mnogo aristokrata je tu dolazilo da ih on naslika. Muzej se renovira i to će trajati par godina. Brojne slike i crteži su po drugim muzejima grada i svijeta. Posebno je bio upečatljiv vrt u kome je stvarao, za koje traže dobrovoljce za sadnju biljaka i njihovo održavanje dok se ne otvori opet.
KATEDRALA
Stižem na Groenplaats, veliki trg na čijem jednom kraju je Katedrala
posvećena Gospi. Ona je okružena sa dvije strane trgovima. Prava ljudska košnica. Velika sedmobrodna gotička crkva sa 123 m visokim zvonikom prepuna je slika i prekrasnih oltara. Za drugi zvonik je nestalo novaca, pa nikada nije izgrađen dobkraja. Zato valjda naplaćuju relativno skupe ulaznice. Tu su i druga blaga vrijedna za vidjeti. Neke slike je naslikao i sam Rubens, čiji je spomenik na trgu.
GROTE MARKT
Centralno mjesto grada je obližnji veliki trg Grote markt nastao još 1310. godine. Na njemu je prekrasna renesansna gradska vijećnica iz 1564. godine i cehovske palače koje ga okružuju. Većinom su izgorjele u požaru 1576.godine, da bi bile obnovljene u renesansnom stilu, a još jedna obnova je usljedila u 19.stoljeću. U sredini trga je Brabo fontana s kraja 19.stoljeća. Voda jednostavno nestaje ispod kamenja u podnožju. Statua pripada rimskom vojniku, koji je uspio pobijediti diva, odsjeći mu ruku i baciti niz rijeku. Taj div je to činio mornarima koji nisu htjeli platiti za prolaz rijekom. Grad je dobio ime po tom događaju i zvučalo bi kao Bačena ruka. Legenda nije istinita, ali ruka je simbol grada i nalazi se i na zastavi. Čak se i neke čokolade i praline mogu kupiti u obliku ruke.
RUBENSOVA CRKVA
Oko glavnog trga je nekoliko uličica sa raznim lokalima.Na malom trgu je
Muzej muzičkih instrumenata Museum Vleeshuis u zgradi mesarskog ceha. ime znači Kuća mesa, pa je zovu i Mesnica. To je jedna od najstarijih sačuvanih
građevina u gradu. Izgrađena je 1250. godine od redova bijele i crvene cigle. Kao komad mesa ili bolje reći slanine. Bila je tu klaonica i prostor za 52 measara. Sa svojim šiljastim tornjevima meni više liči na dvorac u Disneylandu.
Nedaleko na trgu Hendrik Conscienceplein u staroj četvrti mornara je crkva Sint-Carolus Borromeuskerk ili popularno nazvana Rubensova crkva sagrađena između 1615 i 1621.godine u gotičkom stilu, dok je unutrašnjost u baroknom.
Slikar je imao važnu ulogu u uređenju pročelja i tornja te apside glavnog oltara, kapelice. Mnoge slike iznad glavnog oltara su vrhunac umjetnosti. Kupovinom ulaznice možete posjetiti crkvu s klaustrima, blaženi lurdski vrt pokraj ruševina samostana i jedinstveni vrt Kalvarije s više od 60 kipova. Otvorena je samo od 14-17, a zimi samo vikendom.
DVORAC STEEN
Odlazimo do obale rijeke, koja je bila granica širenja grada i dobra
obrambena linija od Vikinga. Stoga ne čudi da su na njoj napravili jednu u nizu utvrda u 13.stoljeću. Ovaj dvorac su nazvali jednostavno Steen ili Kamen, jer samo rijetke građevine nisu bile od drveta. U njemu je bio jedan od dvoraca Grofa od Flandrije. U svakom gradu imao po jedan i stalno se selio. Ispred je velika statua čovjeka ispod čijih nogu dvije žene vire ispod njegovog haljetka. Nekada je imala veliki penis, kako bi ženama dala inspiraciju. Bio je to jedan od načina borbe protiv neplodnosti. Jezuiti su u 17.stoljeću smatrali statuu opscesnom i odrezali joj alatku. Dvorac je dugo bio tamnica, pa arheološki muzej. Danas je u njemu mali interaktivni Muzej o povijesti grada. Arheolozi su 2015. otkrili 423 metra duboko okno
ispod dvorca. Okultni Skagt spominje se u pričama kasnog srednjeg vijeka.
MUZEJI
U blizini su dva muzeja sa zanimljivim i rijetkim postavkama. Prvi je Muzej dijamanata DIVA. Predstavljeno kako se kroz povijest vade, obrađuju i ugrađuju u nakit. Izloženo je jako mnogo raznog nakita i unikatnih i rijetkih dijamanata i srebra. 650 dijamanata od 15. stoljeća do danas. Mjere sigurnosti su izuzetno visoke. U preuređenom stalnom postavu Brilliant Story (2023.) otkrit ćete različite faze jednog komada nakita. Sve počinje na drugom katu u sobi za sirovine a završava u Sobi čuda.
Muzej Plantin-Moretus/prints room je posvećen srednjevjekovnoj tiskari
nastaloj 1555. godine, koja neprekidno radila 3 stoljeća da bi bila 1876.godine pretvorena u muzej, koji je pod zaštitom UNESCO-a, sa vrijednom kolekcijom starih tiskarskih strojeva, knjiga, slika, kipova i djela Rubensa, keramike i porculana, te prekrasnim unutrašnjim dvorištem.
Muzej Mode (MOMU) sa postavkama raznih kreacija i drugih sadržaja koji su obilježili povijst mode. Knjižnica sadrži 15.000 knjiga, modnih časopisa,
kataloga. Nekoliko muzeja se nalazi van užeg centra grada pa treba koristiti gradski prijevoz ili dosta pješačiti. Na sjeveru je MAS muzej u novoj zgradi starih lučkih skladišta. To je kombinacija nekoliko muzeja, etno, folklorni, brodarski, neke kolekcija slika i predmeta. Na trgu Leopold De Waelplaats je Kraljevski muzej lijepe umjetnosti sa djelima najpoznatijeih flamanskih slikara. Nalazi se u velikoj neoklasicističkoj palači s kraja 19.stoljeća. Nešto dalje je Foto muzej i Muzej moderne umjetnosti.
ANTWERPEN CITY PASS
Cijene ulaznica muzeja u Belgiji su izuzetno visoke. Zbog toga se isplati uzeti ¸Antwerpen City pass, koji košta 45€ za 24 sata. Postoje skuplji i za duži period. Sa njim je besplatan ulaz u gotovo sve muzeje i crkve. Besplatan je i gradski promet. Dobije se popust za zoo vrt i još neke stvari, kao i za neke restorane i tregovine. Najveći problem je što svi muzeji Belgije još uvijek žive kao vrijeme Covida, pa je pa kažu da je potrebno unaprijed rezervirati termin posjete, za vrlo ograničeni broj ljudi. Vrlo često svega 30 po satu. Kako muzeji rade vrlo kratko uglavnom od 10-17 sati, praktično je nemoguće obići sve u toku jednoga dana. Mnogi muzej imaju isključivo i vođene ture pa se stvari još kompliciraju. Ako ostajete samo jedan dan kao mi, mora se izabrati ono što vas najviše zanima. Dobra stvar što u praksi mjesta ima koliko hoćeš i ulazi se bez čekanja i rezervacija.
