BERLIN

Berlin je grad velikih trgova, širokih bulevara, monumentalnih zgrada izgrađenih još u doba pruskih careva. To je također grad moderne arhitekture, nebodera od betona i stakla. U samom srcu grada je nekoliko kilometara dugi park, a rijeka Spree krivuda oko njega, te uz nekoliko kanala presjeca grad i i tvori neke poznate ade poput one sa muzejima. To je grad kulture, kazališta, koncerata, zabave, posebno za mlade. To je grad koji želi nadoknatiti izgubljeno vrijema dok je kroz njega prolazio zid i dijelio komunizam od kapitalizma.


Alexanderplatz
Centralni gradski trg i glavni prometni čvor je ogromni Alexanderplatz, koji je ime dobio 1805.godine u čast posjete ruskog cara Aleksandra I. U srednjem vijeku tu je bila stočna pijaca i mjesto gdje je vojska marširala i paradirala. Pripadao je DDR-u. Na njemu se okupilo 1989. godine preko milijun ljudi u znak protesta, neposredno prije pada komunističkog režima. Na početku Alexanderplatza s jedne strane kongresni centar a druge jedna od željezničkih stanica grada. Danas je prepun turističkih sadržaja, šoping centara, trgovina, hotela, poslovnih i upravnih zgrada. Kao i okolni bulevari. Odatle počinje nekoliko km dugi bulevar Karla Marxa i njegov produžetak Frankfurter Allee, sa čije obje strane su načičkane ogromne betonske zgrade iz doba socijalizma. U njima su stanovali dužnosnici i partijske vođe. Ostaci Berlinskog zida se mogu vidjeti uz obalu rijeke duž ulice Mühlenstraße. Dobili su ime East side gallery, gdje su razni umjetnici oslikali 1,3 km zida sve do sportske dvorane Mercedes Benz Arena. Nažalost vandali su učinili svoje pa su isti umjetnici morali obnoviti svoje radove 2009. godine.

TV Toranj
Na Alexanderplatz se nastavlja park u kome dominira 365 metara visoki TV toranj, sa velikom čeličnom kuglom koja rotira i napravi krug za pola sata. Bio je simbol komunizma. Trebao je da se vidi iz cijeloga Berlina a i da se s njega vidi cijeli Berlin. Ovisno o položaju sunca nekada refleksija svjetla tvori križ, što je dovodilo do ludila partijske vođe. Arhitekti da bi spasili glavu dali su obrazloženje da je to ustvari plus a ne križ i simbolizira prednost komunizma nad kapitalizmom. Za svjetsko prvenstvo su je obojili u ružičastu nogometnu loptu. Najviša je građevina Njemačke. Posjeti ga preko milijun posjetitelja godišnje. Liftom se penjete brzinom 5m/s. Što reći za pogled odozgo, ako imate živaca čekati u redu za penjanje. Sjesti na terasu kafića, popiti nešto i pogledati cijeli grad. Neprocjenjivo. U podnožju je izložbeni centar, crkva Svete Marije i Neptunova fontana, poklon cara građanima grada, koja simbolizira četiri najveće rijeke Njemačke. Na jednom rubu parka je spomenik marksu i Englesu, a na drugom velika crvena zgrada gradske vijećnice Rothe Rathaus. U njoj su od 1991. godine gradonačelnik i uprava ujedinjenog grada. Izgrađena je 1869. godine od crvene cigle. Ima tri unutrašnja dvorišta i toranj visok 74 metara. Otvorena je radnim danima za obilazak i turistima, uz neka ograničenja kada su sjednice ili posjete drugih političara. Druga strana zgrade gleda na trg Molkenmarkt, na kome je još jedna monumentalna zgrada stare gradske vijećnice Altes Stadhaus iz 1912.godine. U njoj je zasjedalo Vijeće minstara DDR-a nakon rata. Ona je izgrađena od kamena, ima pet unutarnjih dvorišta i prekrasan toranj sa stubovima. Nešto dalje niz ulicu su ostaci urušene crkve i franjevačkog samostana. Na suprotnoj strani u nekadašnjoj crkvi Nikolaikirche s dva spojeena tornja od prije nekoliko godina je muzej. Smatra se da su njeni temelji i donji dijelovi najstarija građevina u gradu stara više od 800 godina. Skoro je kompletna srušena u savezničkom bombardiranju. Obnova je počela tek 1984.godine novcem EU.

Ostrvo muzeja
Museumsinsel je riječna ada u dijelu grada Mitte, gdje se nalazi većina glavnih muzeja Berlina. Nalazi se pod zaštitom UNESCO-a. Glavna arterija grada je ulica Karl-Liebknechtstrasse na koju se nastavlja Unter den Linden. Između njih se redaju skoro sve glavne atrakcije. Netom prije nego što pređemo na adu, na samoj obali rijeke ispod hotela Radisson nalazi se Muzej DDR-a. Koristeći nove medije interaktivno je prikazan život u DDR-u sa mnoštvom izloženih i nama dobro poznatih brendova poput Trabanta, Wartburg, Carl Zeiss, Orwo,… Kako je lijepo vidjeti kada sadašnja vlast ne negira i prekraja prošlost. Do njega je i Berlinski akvarium.
S druge strane rijeke je Katedrala, najveća protestantska crkva Njemačke. Prva crkva je tu od 15.stoljeća a nova Katedrala se počela graditi u 18.stoljeću pa sve do 1905. godine kada dobiva ovaj izgled. Bila je ozbiljno oštećena u bombardiranju, ali obnova je počela tek ujedinjavanjem Njemačke. Uređena je u stilu renesanse i baroka. Do nje je veliki travnjak Lustgarten i najstariji muzej Altes Museum, kojeg je dao sagraditi Friedrich Wilhelm III, kako bi smjestio kraljevsku kolekciju. Njegov sin će 29 godina kasnije dati izgraditi nove zgrade i  Neues Museum za egipatsku kolekciju s Nefertitinom bistom. Slijedila je gradnja Alte Nationalgalerie 1976. godine za slike majstora 19.stoljeća i Bode Museum 1905. godine za majstore baroka. Pergamon Museum je izgrađen 1930.godine kako bi se smjestilo blago otkriveno iskapanjima Heinricha Schliemanna u Pergamonu (Troji) i maloj Aziji. U sklopu zgrade je i Museum für Islamische Kunst.
 Schloßplatz je danas veliko gradilište. Ime kaže da je tu bio dvorac, koji je srušen u bombardiranju, pa su DDR vlasti napravile modernu Palaču Republike za gradsko vijeće i ministarstvo spoljnjih poslova. Trg su posvetile Maksu i Engelsu. Od starog dvorca ostao je samo balkon s kojeg je Karl Liebknecht još 1918.godine proglasio socijalističku republiku. Prije 11 godina je sve srušeno i sada se gradi nova zgrada koja če izvana biti replika dvorca a iznutra moderna konstrukcija.
Rijekom Spree i njenim kanalima plove mnogi turuistički brodići, a uz obale je veoma živo uvečer. Ples na otvorenom, bezbrojne ležaljke gdje možete uživati uz piće i hranu koju ste donijeli od kuće ili kupili u obližnjim restorančićima i kafićima. Na malom trgu nekadašnje tržnice Hackescher Markt je desetak uvijek prepunih restorana s terasama gdje smo završili večer.

Bulevar monumentalnih palača
Krećemo se duž Unter den Linden koja završava Branderburger vratima. S obe strane bulevara smjenjuju se palače, kazališta, parkovi, trgovi, Sve veće od većega. Kućni broj jedan s lijeve strane, nosi palača Bertelsmann, koja pripada medijskoj istoimenoj kompaniji. U njoj se održavaju razne kulturne priredbe i koncerti. Do nje je Kronprinzenpalais, izgrađena 1669. godine. Kraljevska obitelj Hohenzollern je 1732.godine pretvara u kraljevsku palaču u kojoj je živio prestolonasljednik. Jedno vrijeme je bila muzej, za DDR-a protokolarna palača za strane goste, a danas se koristi za razne izložbe i kulturne događaje. Na suprot njih nailazimo na  Zeughaus, baroknu građevinu iz 1695. godine, podignutu kao vojni arsenal. Poslije je bila pruski muzej, pa nacistički vojni muzej, pa povijesni muzej DDR, da bi konačno postala Njemački povijesni muzej.
Do palače je mali park i građevina iz 1818. godine u kojoj je skulptura “Majka sa svojim mrtvim sinom“. To je spomenik Savezne Republike Njemačke za sve žrtve rata i tiranije. Prvobitno je to bio spomenik palima u ratu sa Napoleonom pa palima u Prvom svjetskom ratu, pa u DDR-u vječni plamen u spomen na žrtve fašizma i militarizma. Godine 1969. tu su pokopani ostaci nepoznatog vojnika i nepoznatog logoraša iz koncentracijskog logora. Donesena je i zemlja sa ratišta Drugog svjetskog rata i iz koncentracijskog logora. Do 1990. godine, srijedom je marširala počasna garda.
Iza su dva kazališta a prekoputa je Bebel trg i zgrade Državne opere i knjižnice sagrađeni 1740-1742. godine. Trg je zamišljen kao kulturno sjedište grada sa operom, bibliotekom i Katedralom St. Hedwiga. Nažalost postao je mjesto državnog vandalizma kada su nacisti spalili 1933. godine sve knjige koje nisu odgovarale njihovoj ideologiji. Nakon zgrade Univerziteta, bulevar se dalje nastavlja kao široka 1 km duga aleja sa četiri reda drvoreda..

Gendarmenmarkt
Najljepši gradski trg Gendarmenmarkt je svega par koraka dalje, Na njemu su tri monumentalne građevine. Dvije crkve, njemačka i francuska (Deutscher und Französischer Dom) i koncertna dvorana Schinkel’s Konzerthaus. Trg je nastao 1700. godine kao dodatak novom dijelu grada gdje su se naselile izbjeglice, francuski hugenoti, vojnici pruske regimente. Zgrade su podignute nekoliko godina kasnije dok su kupole dodane 1785.godine. Stradale su u bombardovanjima, pa su podignute ponovo. U njima su sada muzeji.



Checkpoint Charlie
Checkpoint Charlie je bila kontrolna točka između američkog i ruskog dijela Berlina, a kasnije između Zapadne i Istočne Njemačke. Ime je dobila jer su američke vojnike zvali Čarli. Sada stoje velike slike amerićkog i ruskog vojnika. Nekada je to bio simbol spasa i izlazak iz DDR-a, a danas kućica nasred ulice oko koje zuje auti i mnogobrojni pješaci. Jednom su s obje strane bili i tenkovi, kada je ruski vojnik htio legitimirati savezničkog oficira koji je išao na koncert u istočni dio. Ruski stražar nije na to imao pravo pa se ovaj vratio s tenkovima. Rusi su odmah poslali svoje, ta je svijet bio na rubu novoga rata. Ipak je razum prevladao, tenkovi se povukli, a oficir propustio koncert. Obližnji Mauermuseum (Haus am Checkpoint Charli) svjedoči o tim vremenima. Par koraka dalje je i Trabant museum sa zanimljivom postavkom ovog jeftinog plastičnog auta. Nekada se čekalo po 10 godina da se dobije i trebalo je platiti silno bogatsvo za njega. Moglo se kupiti polovni za i trostruko više novca. Padom komunizma vrijednost mu je pala na nulu. Danas je to pravi brand. Vožnja njima se dobro naplaćuje turistima. Često se na ulici, ispred kuće ili zgrade, vidi jedna ili više mjedenih pločica s imenima Jevreja koji su tu živjeli a stradali u logorima. Radi se o najvećem svjetskom muzeju jer su mnogi gradovi Europe prihvatilu tu inicijativu.

Topografija terora
Još jedno svjedočanstvo totalitarizma je Dokumentacijski centar i muzej Topografija terora (Topographie des Terrors). Tu je osvrt na nekada najgore policije raznih režima poput SS, Gestapo. Stasi. Nekada je tu bila njihovo sjedište. Pored je ogromna zgrada zrakoplovstva, koja je kojim čudom preživjela bombardiranja netaknuta. Možda kakav kod časti ili solidarnost da je saveznici nisu gađali. I tu se mogu naći ostaci zida.

Potsdamer Platz
Sjedište novog ujedinjenog Berlina je Potsdamer Platz. To je simbol ekspresne revitalizacije jednog zapuštenog dijela podijeljenoga grada. To je simbol moći, moderne arhitekture, stakla i blještavila. Plave cijevi nisu umjetničke instalacije, već praktičan način za dovesti struju, vodu ili odvesti podzemne vode dok se nešto gradi u tom dijelu grada. Kada se izgradi cijeve se sele na drugu lokaciju. Trg je simbol potrošačkog društva, trgovačkih centara, restorana. Svakako treba obići i okolne trgove Marlene Dietrich Platz i Leipziger Platz pogotovo ako ste ljubitelj moderne arhitekture i umjetnosti. Mnoge čudne skulpure se nalaze ugurane između zgrada i parkova. Tu je i velika galerija Gemäldegalerie sa basnoslovno vrijednom kolekcijom starih majstora 13-18.stoljeća i muzej Kunstgewerbemuseum sa vrijednim predmetima renesanse, baroka i rokokoa. Izgrađene su nove zgrade knjižnice i berlinske filharmonije i koncertne komorne dvorane. Na trgu su ostaci zida za slikanje turistima i spomenik prvom semaforu, koji je izmišljen u Berlinu. Nisu ličili na današnje, već na kućice u kojima su stojali policajci. Može se prošetati crvenim tepihom berlinskog filmskog festivala kao u Cannesu.

Spomenik Židovima
Nailazimo na memorijalni centar posvećen svim ubijenim Židovima u Njemačkoj i zemljama do kuda je stigao Hitlorov Treći Reich. U holokaustu je stradalo je skoro 6 milijuna. Centar je završen 2005. godine nakon 17 godina gradnje. Sastoji se od polja sa 2711 kamenih blokova različitih veličina i visina. U jugoistočnom dijelu se nalazi  podzemni informativni centar sa mnoštom dokumenata i zanimljivosti za turiste. Par koraka dalje je mjesto gdje je 30.4.1945. sebi život oduzeo monstrum koji je to sve smislio. Hitlerov bunker više ne postoji. samo ploča koja kaže da je tu bio. Ruska vojska ga je minirala. Poslije su napravljene stambene zgrade pa je dio uklonjen a ostatak temelja i zidova je zatrpan. Iznad njega je travnjak i parkiralište.

Brandenburg
Simbol grada su Brandenburgška vrata. Podignuta su 1791, godine po uzoru na grčku Propileu. Kočija sa četiri konja (Quadriga) simbolizira boginju pobjede. Napoleon ju je zaplijenio u ratu, pa je trijumfalno vraćena 1918. godine porazom Francuza. Nekad simbol podjela danas simbol jedinstva. Dana 22.12.1989. godine kada je pala željezna zavjesa 100.000 ljudi je prešlo odmah na suprotnu stranu. Nažalost mnogi su našli za shodno da razbiju ovaj spomenik poput zida, pa je bio teško oštećen. Obnovljen je, a na trgu ispred vrata se često održavaju veliki koncerti, politički skupovi ali i prosvjedi. Na samom trgu je i Muzej voštanih figura Madame Tussauds i francusko i američko veleposlanstvo. Nešto dalje i rusko. S druge strane vrata nastavlja se veliki park Tiergarten. Na ulici se mogu vidjeti oznake od kamenih kocki gdje je prolazio zid.

Reichstag
Sjedište njemačkog parlamenta Bundestag nalazi se u monumentalnoj palači Reichstaga, izgrađene 1894. godine u čast uspostave Njemačkog carstva 23 godine ranije. To je bio simbol jedinstva njemačkog naroda, koji to postaje opet, još jednim ujedinjenjem stoljeće kasnije. Sama zgrada je kombinacije klasicizma i visoke renesanse, a svakako je najimpozantnija staklena kupola sa čeličnim nosačima. Kupola se može posjetiti uz online rezervaciju, pa čak i nešto pojesti u restoranu na vrhu. Zgrada je stradala u požaru 1933, pa je ponovo napravljena 1961. Četiri krila, dva unutrašnja dvorišta, velika plenarna dvorana visoka 75 metara i fantastično izvedeno stepenište i ulaz sa stupovima, koji su začuđujuće okrenuti suprotno od carske palače. Nakon prelaska iz Bona napravljen je i novi moderni dio preko rijeke. Mnošto novih zgrada od stakla futuristički oblika sa najbolje mogu vidjeti šetajući uz rijeku. U njima su zgrade Kancelara i razna ministarstva.

Tiergarten
Veliki park i šuma Tiergarten su pluća užurbanog grada. To je ogromno prostranstvo, dugo je tri i široko kilometar. Kroz park prolazi Straße des 17. Juni, koja vodi od Brandenburšhih vrata do dvorca Charlottenburg na kraju grada. Park je namijenjen  šetnji i opuštanju stanovnicima grada. Unutar njega je i nekoliko restorana i kafića. Od 16.stoljeća su te šume bile za lov kraljevske obitelji i njihove dvorske svite, a 1740. godine postaju javni park. U blizini Reichstaga je veliki kompleks posvećen Sovjetskim vojnicima poginulim u ratu i memorial ubijenim pripadnicima Roma i Sinti. Nešto dalje je toranj Carillon sa mnogobrojnim zvonima, pomoću kojih svjetski poznati umjetnici povremeno izvode koncerte klasične glazbe. Haus der Kulturen der Welt je multimedialni centar. Dvorac Bellevue Palace iz 1786.godine je podigao najmlađi brat kralja kao svoju rezidenciju na obali rijeke. Poslije je tu bila škola, pa palača za careve goste, a danas je zvanična rezidencija predsjednika Njemačke. Centralni dio parka je veliki kružni tok Großer Stern  ( Velika zvijezda) sa božicom pobjede na 67 metara visokom stupu. Podignut je 1873. godine kao znak pruske vojne nadmoći. Na aveniji pored Univerziteta s obe strane ceste se nalaze još jedna vrata Charlottenburger Tor iz 1907.godine, kao suprotnost brandenburškim. Nekada je tu bila carina na mostu preko kanala. S druge strane mosta su 22 metra dva visoka stupa Kandelaber.
U sklopu parka je i zoološki vrt, koji se gradi 1844. godine i dan danas je velika turistička atrakcija i jedan od poznatijih u svijetu. Posjeti ga godišnje preko tri milijuna ljudi. U njemu obitava preko 20.000 životinja, 1500 raznih vrsta. Ulaz je sa trga Hardenbergplatz i trga Olof Palme pored Aquariuma. Pored morskih i slatkovodnih riba u njemu se mogu vidjeti reptili,vodozemci i insekti. Otvoren je 1869.godine. 

Centar zapadnog Berlina
Stižemo predvečer u nekadašnji centar Zapadnog Berlina. Blizu ulaza u poznati zoo vrt je Kaiser Wilhelm Memorial Church iz 1985. godine. Ustvari bolje reći konzervirani ostaci nakon bombardiranja jednog od tornjeva, popularno nazvanog šupalj zub. Do njega je 1963.godine podignuta nova moderna oktagonalna crkva sa viskokim oktagonalnim tornjem, obložena sa 20.000 staklenih panela. Unutrašnjost je sa plavim lampama, pa je bila predmet mnogih diskusija. Toranj su obljepili reklamama. Ovo je carstvo za shopping. Sam trg i okolne ulice su bile centar nekadašnjeg Zapadnog Berlina. Sve je puno trgovina i robnih kuća. Jedna takva ulica je i Kurfürstendamm. Najveća robna kuća u Njemačkoj je KaDeWe i nalazi se na trgu Wittenberg. Na 60.000m2 prodaje se preko 380.000 raznih prpizvoda, a kroz nju prođe svaki dana 40.000 kupaca. Počela je raditi 1907,godine. Ima i cijeli kat sa restoranima. Višemilijunski gradovi su prava meka za one koji vole kupovati u bezbrojnim trgovačim zonama ili centrima i toga neće nedostajati bilo gdje u gradu.

Charlottenburg
Na periferiji grada je dvorac Charlottenburg, napravljen 1699. godine po uzoru na francuski Versailles kao ljetna rezidencija za kraljicu Sophie Charlotte. Nažalost umrla je nakon šest godina pa nije uspjela uživati u poklonu svoga muža. Danas je tu muzej, a dvorac ima prekrasne parkove. Pored dvorca je i Bröhan-Museum, muzej za art nouveau, art deco i funkcionalizam. U sklopu dvorca je i Orangeria, tropski vrt.


This entry was posted in Berlin, Europa, Njemačka and tagged , , . Bookmark the permalink.

Odgovori