CARSKI BEČ

Nije baš najnovija vijest da se  može u Austriju s Covid putovnicom kao turista. Prava prilika za posjetiti filmski festival ili bolje reći projekcije starih filmova, koncerata, opera, baleta na velikom platnu ispred gradske vijećnice. Da bi ušli opet trebate Covid putovnicu. Kada se jednom registrirate pomoću QR coda ulazite svaku večer sve dok festival traje do 4/9/2021. Veći dio posjetitelja ipak dolazi kušati razne specijalitete svih svjetskih kuhinja na petnaestak štandova. Nažalost nema ćevapćica. Stolovi su postavljeni i u obližnjem parku.




BEČKI PROMET
Nekada su stari grad opasavale srednjevjekovne obrambene zidine, koje su srušene u zlatno doba Hapsburga. Njihovo mjesto su zauzeli široki bulevari zvani Ring (prsten) i brojne palače i parkovi. Bile su i zidine novijeg doba nastale širenjem grada i s bedemima otpornim na topovsku paljbu. I one su srušene. I tu su nikle nove zgrade i prometnice. Zovu ga Gürtel (pojas).  Ne treba zaboraviti da je Beč prije stotinjak godina imao 2,2 milijuna stanovnika, koliko ih ima i sada. Bio je „peti“ po veličini u svijetu. Planovi tadašnjih urbanista i arhitekata su se bazirali na gradu dvostruke tadašnje veličine. Stoga ne čude široke avenije i bulevari, ogromni trgovi i još veći parkovi. Beč je i danas jedan od najzelenijih gradova Europe. Plan je da bude grad bez emisije CO2.
Promet odlično funkcionira zahvaljujući modernom metro sustavu i najdužoj europskoj mreži tramvaja. Unatoč tome cijene transporta su najjefinije na zapadu. Godišnji pokaz stanovnik grada će platiti 365€ ili 1€ dnevno. Djeca, seniori i studenti i manje. Turistima je na raspolaganju  karta za jednu vožnju od 2,4€ (za starije od 60 godina popust 20%) ili karta koja vrijedi 24/48/72 sata od aktiviranja i košta respektivno 8€/14,1€/17,10€. Dnevna karta košta 5,80€, a tjedna 17,1€ (ponedjeljak-nedjelja). Ima tu još opcija. Karte se obično kupuju na automatima ili kioscima. Uglavnom ih nije potrebno ovjeravati kod ulaza. Nema niti rampi, pa čak u tramvajima i autobusima niti gdje ovjeriti. Beč ima jako mnogo biciklističkih staza, na kojima ne vlada takva gužva kao u Amsterdamu ili Kopenhagenu. Mogu se i bicikli iznajmiti za obilazak ili čak romobil.
Ipak najbolja opcija su turistički hop on hop off autobusi. Oni staju točno ispred turističkih atrakcija i voze prema rasporedu. Vi možete sići gdje želite obići neki muzej ili palaču i ući na sljedeći. Dok se vozite u slušalicama koje dobijete, slušate sve o mjestima pored kojih prolazite. Najveća je BIGBUS TOURS. Možete kupiti kartu za 24/48/72 satni obilazak. Postoje dvije linije, koje pokrivaju sve važno u Beču, čak i na dosta udaljenim lokacijama poput Dunava. Polasci su svakih 45 minuta iz uličica iza zgrade gradske opere u periodu od 10.00-17.00. Možete raditi puni krug ne izlazeći iz busa, koji traje skoro dva sata. U neke pakete je uključena vođena tura gradom i vožnja brodićima po dunavskom kanalu. Postoji i noćni bus, ali glavne atrakcije su veoma štedljivo osvijetljene. Zanimljivo je da je veliki dio vozača i osoba koje prodaju karte s naših prostora.


Druga kompanija Vienna citysightseeng nudi tri kraće linije s polascima svaki sat vremena ispred zgrade opere. Također je broj polazaka, te prvi i zadnji svake linije različit, pa treba dobro paziti kod presjedanja s linije na liniju. Dobro je da je vrijeme obilaska manje od sat vremena, pa ne gubite vrijeme vozeći se u novim dijelovima grada.

STARI GRAD
Centrom Beča se smatra trg i katedrala Svetog Stjepana. Kombinacija je romaničkog i gotičkog stila. Gradnja je počela 1304.godine nakon što je izgorila stara pedesetak godina ranije. Građena je sve do 1450.godine, kada je izgrađen i zvonik. Sa njega je prekrasan pogled ako se možete popeti uz 343 stepenice. Odlikuje ju šareni krov. Unutrašnjost je dosta tamna i blješti čudnim bojama. Ispod su katakombe. Ljubitelji muzike mogu uživati u mnogobrojnim koncertima, koji se u njoj održavaju.
Na trg se nastavlja  jedna od napoznatijih bečkih ulica Graben. Tu je bio nekada rov ispod zidina rimske utvrde u XII stoljeću. U početku se prodavalo svašta, od ugljena do hrane. U dane uzleta u XVIII stoljeću, mnoge se zgrade ruše i niču nove ili dobijaju nove barokne fasade. U njoj dominira fontana Pestsaeule, spomenik koji je dao napraviti Leopold I, nakon velike kuge.
S trga vodi glavna trgovačka ulica Kärtnerstrasse. Prepuna je trgovina, restorana i kafića, baš kao i mnoge okolne uske uličice.Gotovo svi restorani nude originalnu bečku šniclu s prilogom ili salatom za samo 15-20€. Naravno malo dalje od centra cijene su upola manje. Specijalitet je i svinjska koljenica, Kärtnerstrasse završava palačom hotela Sacher, gdje možete kušati originalnu tortu za 7,9€ ili kupiti cijelu za 52€ i ponijeti kao poklon u maloj kutiji. Znate li da su terase ispred lokala nastale u Beču. Naime po zakonu 1750.godine ženama je bilo zabranjeno ulaziti u gostionice s muževima. Dok su oni unutra žderali i pili one su šetale okolo. Pojedini vlasnici su im iznijeli stolice a kasnije i stol da i one pojedu ono što su ponijele. Nakon stotinu godina su ih ipak počeli usluživati i shvatili da je vanjski prostor čak ugodniji od mračnih zadimljenih unutrašnjosti krčmi.
Par koraka dalje na Ringu je monumentalna  zgrada Bečke državne opere završena 1869.godine. Dok se gradila javnost je negodovala, posebno kada je Ring povišen za 1 metar. Zvali su je „tonućim brodom“, „potonulim kovčegom“. Oba njena arhitekta nisu dočekali da se završi baš zbog toga. Prvo je u njoj izvedena Mozartova opera Don Giovanni. Vremenom je postala simbol grada. Šteta što preko ljeta zatvore skoro dva mjeseca pa nema niti predstava niti obilazaka unutrašnjosti.





HOFBURG
Unutar Ringa se nalazi Hofburg, jedan od najvećih dvorskih komplesa u svijetu, iz koga su Hapsburzi vladali 600 godina sve do 1918.godine. Izgradnja ze počela u 13.stoljeću kao srednjevjekovna utvrda. Od tada se stalno nešto gradilo, rušilo i dodavalo. Cijeli kompleks okružuju parkovi, gdje je carska elita šetala. U njemu je spomenik Mozartu. Zimi je to radila u velikoj staklenoj zgradi s palmama. Danas je tu rezidencija Predsjenika Austrije, kongresni centar, Nacionalna knjižnica, Španjolska škola jahanja i mnoštvo muzeja. U dvorskoj kapeli na nedjeljnoj misi i dalje pjeva Zbor bečkih dječaka i svira dio orkestra opere. U nekoliko unutrašnjih dvorišta su spomenici istaknutim carevima na konjimna. Iako su ratovali i osvajali, Hapsburzi svoju moć zahvaljuju brakovima svoje djece i unuka s drugim europskim dvorovima. Taj lukav plan donio im je krune, Njemačke, Španjolske, Nizozemske, Burgundije, Češke, Ugarske pa i Hrvatske.
U dvorcu se nalazi poznata Španjolska škola jahanja s lipicaner konjima, koju je dao osnovati 1729.godine Karl VI. Može se svaki dan pogledati jednosatni trening 5-6 konja, koji pokazuju razne vrste hoda, dok sviraju valceri i druga muzika. Postoje i posebni show programi jednom mjesečno.


Najpoznatija carica monarhije je bila Elizabeta, supruga Franza Josepa, najdugovječnijeg cara na prestolju. Zvali su je Sisi. Nemirni duh, koji je stalno putovao i odbijao dvorske protokole nudio je mnoštvo tema za tračeve. Kažu da je voljela i dobro pojesti, pa je moda širokih haljina bila idealna za nju. Nažalost ubijena je u Ženevi od talijanskog disidenta. U Sisi muzeju se može vidjeti oko 300 njenin osobnih predmeta, carski apartmani gdje su carevi provodili zime i srebrna kolekcija posuđa i drugih predmeta. Ima tu i mnoštvo predmeta od zlata, a posebno se ističe dugački niz za serviranje hrane pri važnjim ručkovima i večerama. Nažalost u većem dijelu muzeja nije dozvoljeno slikanje.

Da dođete do  Welt muzeja morate preći preko Heldenplatza (Trg junaka). U jednom kutu, do parka su betonske stepenice, bijedan spomenik stradalim od nacisma. Dok se prelazi trg vide se dvije nove crne zgrade u kojima je privremeno  parlament, dok se njihova zgrada renovira. Welt muzej se sastoji od tri dijela. Prvi je oružarnica s mnoštvom oklopa i srednjevjekovnog oružja, drugi je s muzičkim instrumentima, koji su se koristili u prestolnici muzike, a treći s etno predmetima iz cijelog svijeta.

U muzeju carskog blaga u jednom od krila Inner Stata može se vidjeti najvrijednije što su Hapsbutgovci posjedovali. Kruna Svetog rimskog carstva i carska kruna Austrije cara Rudolfa II. Tu je i blago Burgundije.i jedan od najvećih smaragda. Za divovski zub narvala, se vjerovalo da potječe od jednoroga a kasnoantički pehar s ahatom za legendarni Sveti gral.Još je nekoliko muzeja u koje nismo ušli jer 5 dana je malo za sve posjetiti u Beču. Albertina je s izložbama moderne umjetnosti. Uz nju je i muzej filma. Nešto dalje Muzej kazališta.

ZAPADNI RING
Jedina vladarica u Hapsburškoj monarhiji je bila Marija Terezija. Na prijesto je došla jer nije bilo direktnih nasljednika, već mnogo pretendenata. Vodila je teške borbe da ostane na vlasti i nekoliko ratova, koje nije dobivala, već su sklapana primirja. Bila je veoma mudra i predana napretku. Napravila je reformu državne uprave, vojske, školstva i dala veliki doprinos razvoju kulture. Njeno ime nosi trg na Ringu prekoputa Hofburga. Na njemu su dvije velebne palače, kakvih je posvuda po Beču.
U jednoj je Prirodoslovni muzej a u drugoj Muzej povijesti umjetnosti. Preko ceste je Muzejska četvrt i nekoliko muzeja moderne umjetnosti i ko zna čega sve. Hiperprodukcija muzeja. Stigli smo posjetiti samo Prirodoslovni, koji je prvenstveno namijenjen mlađoj populaciji, gdje se mogu vidjeti, minerali, prapovijesne životinje, fosili, životinje današnjice i kojih više nema u našim okruženjima ili su čak potpuno izumrle.

Ako produžimo po Ringu dolazimo do Parlamenta koji se sada obnavlja, te gotičke zgrade gradske vijećnice (Rathaus) završenu 1883.godine, koja se može i posjetiti. U njoj radi 2000 ljudi. Preko puta nje je dvorsko kazalište Burgtheater. Nešto dalje niz Ring je Votivkirche, crkva izgrađena 1879.godine u znak zahvalnosti što je car preživio atentat. trebala je postati mjesto gdje se sahranjuje carska obitelj, ali nikada nije. Iako je monumantaln gotička građevina, danas je obična crkva. Na sjevernom dijelu Ring završava na Dunavskom kanalu.





ISTOČNI RING
Istočni dio Ringa nije tako spektakularan kao zapadni. Ipak ima se i tamo ponešto vidjeti. Kada se krene od Opere po Ringu na istok  u jednoj od palača je sada Hotel Imperial u kome su odsjedali mnogi državnici. Ako se malo skrene na Schwarzenbergplatz s monumentalnim palačama, doći će se do fontane i spomeniku sovjetskim vojnicima. Čudno je kako ovdje nikome ne smeta, dok u drugim socijalističkim zemljama se ruši sve vezano za socijalizam  i Sovjete. Odlazimo do popularnog Gradskog parka (Stadpark) s pozlaćenom najslikanijom skulpturom Johanna Straussa i zgradom Kursalona, paviljona namijenog zabavi. Kroz park protiči 38 km duga rijeka Vienna, koja je pretborena u betonsko korito i potočić. Dalje niz Ring je fakultet i MAK Muzej primjenjene umjetnosti, zgrade ministarstava i regionalne vlade. Konačno na samom Dunavskom kanalu opservatorij Urania. U tome dijelu grada je i poznata Hundertwasser zgrada se raznobojnom fasadom čudnih oblika.

DUNAVSKI KANAL
Stari dio grada i Ring zatvara na sjeveru Dunavski kanal. Preko kanala je park Augarten i 300 godina stara tvornica i muzej porculana. Zanimljiva je visoka betonska građevina koja je služila za protuavionsku obranu od savezničkih bombardiranja krajem II.svjetskog rata. Ima dva metra debele zidove i nemoguće ju je srušiti. Ili makar neisplativo. Ostalo je takvih kompleska 6 u gradu. Nešto dalje je novi kulturni centar Muth u kome vježbaju i nastupaju Bečki dječaci. Na kanalu na usidrenom brodu je čak kupalište s spa tretmanima. Švedski trg.( Schwedenplatz) je centralno prometno mjesto gdje se ukrštaju dvije metro linije i mnoge tramvajske. Odatle polaze i turistički  brodovi za obilazak grada kanalima. S trga vodi ulica ka Katedrali Sv.Štefana. U njoj je po nekim svjetskim portalima i online glasanju slastičarna Zanoni&Zanoni s najboljim sladoledom na svijetu. Sladoled je dobar i ništa više. Ne znam da li su ti glasači probali neki drugi sladadoled u svijetu. Par metara dalje na trgu Hohenmarkt je pored impozantne fontane još jedna zanimljiva atrakcija. Astronomski sat. Gotovo identičan onome u Pragu. Razlika je u tome što tamo horde turista isčekuju zvonjavu i povorku lutaka, a za ovoga gotovo nitko ne zna da postoji. 

KARLPLATZ
Oko Ringa postoji koncentrični krug bulevara, koji južno od Opere prolazi ogromnim prometnim središtem trgom Karlplatz.Ime je dobio po baroknoj crkvi koja se nalazi u Resselparku. Završena je 1739.godine. Ističe se ogromna kupola i dva stupa, koja sliče na rimske opise života imperatora ili pobjeda u bitkama. Unutra je i mali muzej posvećen kardinalu koji ju je dao izgraditi.
Na samom trgu su dvije stare tramvajske stanice. U jednoj je kafić a u drugoj muzejski prostor grada i izložba posvećena kompozitoru Ottu Wagneru. Prekoputa u palačama se nalazi Albertina muzej moderne umjetnosti i Musikverein, mjesto održavanja godišnjeg svjetski poznatog novogodišnjeg koncerta. Izgrađena je 1870.godine kao mjesto muzičkih događanja u gradu. Imala je dvije dvorane koje su primale 2000 i 600 gledatelja. Prije petnaestak godina izgrađene su prilikom rekontrukcije u podrumima još četiri manje dvorane za manje koncerte i privatne događaje. Tu se misli na korporacijske domjenke, razne proslave od rođendana do vjenčanja. Gotovo u svim povijesnim zgradama je moguće unajmiti prostor za to. U Zgradi secesije Secession iz 1900.godine s zlatnom kuglom još jedan izložbeni prostor moderne umjetnosti i mladih umjetnika.
Iako prostorno spada u stari grad vrijedi posjetiti obližnji intereaktivni muzej Kuća muzike (Haus der Musik). Najinovatinije i najbolje od muzeja što smo vidjeli po svijetu. Interesantno i djeci i odraslima. Dok se penjete stepenicama svirate muzičku skalu do, re , mi,… Na četiri kata možete vidjeti mnoge dokumente i predmete iz života najpoznatijih kompozitora Beča. Možete probati i sami komponirati. bacajući kockice Možete šetati po krugovima i čuti posebne zvukove i efekte ili testirati frekvencije i snage zvuka ili dirigirati Bečkom filharmonijom izabravši djelo po izboru. Obično to završi pobunom u orkestru  i zviždanjem muzičara. Na katu posvećenom slavnim skladateljima možete praviti razne grimase a Mozart će Vas oponašati. Kod Betovena testirati svoj sluh i čuti što čuju gluhe osobe.

Na Karlplatz se naslanja najveća bečka tržnica Nashmarkt s 680 metara štandova u nekoliko redova. Prodaje se sve od hrane, voća, povrća, začina, odjeće i kućnih potrepština, pa do egzotične hrane svih svjetskih kuhinja. Cijene paprene za naše pojmove. Subotom na parkingu u nastavku postavlja se stotine štandova za buvljak. Prodaju se bezvezne starine za nekoliko eura, ali i pravi antikviteta za velike novce. Sve u svemu tržinica nije niti sluga tržnicama u Španjolskoj ili nekim drugim zemljama gdje Vas oduševi kako je sve složeno i prezentirano.

SCHONBRUNN
Ljetni dvorac Schonbrunn je najposjećenija turistička atrakcija Austrije. Nalazi se pola sata vožnje od centra. Na putu do njega prolazi se pored Aquariuma, živopisnih kuća moderne bečke arhitekture, kroz najdužu trgovačku ulicu koja je spajala dva dvorca i tehničkog muzeja. Nakon velikog platoa dolazi se do same zgrade. U desnom krilu je dječji muzej, namijenjen djeci s roditeljima. Tu uz igru uče o povijesti dvorca i carske obitelji. Lijevo se ulazi u carske odaje. Na početku je carska kapela. U većem dijelu nije dozvoljeno slikanje, pa sva ta raskoš se ne može vidjeti a teško je opisati bogatsvo skupljano šest stoljeća. Posebno su impresivne sobe s brokatnim tapetama istkanim srebrom i zlatom, pozlaćenim namještajem i drugim predmetima od zlata i srebra.. Krajem sedamnaestog stoljeća car Leopold I naručio je carsku lovačku kuću za svog sina, prijestolonasljednika Josipa, na ostacima palače udovice carice Eleonore od Gonzage koju su srušili Turci. Tek će Marija Terezija od nje napraviti pravu palaču i ljetnu rezidenciju, gradeći park koji je i danas s Gloriette, Neptunovom fontanom, Rimskim ruševinama i Obelisk fontanom. Potpunu obnovu dvorac doživljava kao priprema za Bečki kongres 1815.godine za vrijeme Franje Josipa II. Pored fontana u parku je i staklena zgrada s palmama i Muzej kočija gdje su izložene sve moguće kočije raznih epoha i namjena, sve do dječjih igračaka i saonica.

 

ZOO
U parku najveća atrakcija za najmlađe je zoo vrt. Smatra se najstarijim u svijetu. U njemu životinje žive u imitacijama prirodnih staništa a ne u kavezima. Zato je ponekad teško vidjeti životinje u daljini, pogotovo u podne kada ih njihov bioritam tjera da potraže hladovinu i odmaraju. Stoga je najbolje doći ujutro i u vrijeme hranjenja kada su najaktivnije.





BELVEDERE
Austrijski general princ Eugen Savojski je u 18.stoljeću izgradio svoju ljetnu rezidenciju, koja se sastojala od dvije palače s vrtovima. To je jedna je od najljepših baroknih arhitektonskih cjelina na svijetu. Nakon smrti princa Eugena, carica Marija Terezija kupila je cijeli kompleks i Gornji Belvedere pretvorila u jedan od prvih javnih muzeja u svijetu, izloživši vrijedne carske zbirke umjetnina. Najljepša mramorna dvorana bila je mjesto za prijem državnika i u njoj su se desili mnogi važni događaji. U  njemu je danas muzej poznatih austrijskih slikara moderne Gustava Klimta, Egon Schielea, Oskar Kokoschke i Helene Funke. Tu je i cijeli niz umjetnika iz ranijih perioda povijesti Beča poput Ferdinanda Georga Waldmüllera i Viennese Biedermeiera. Česte su i gostujuće izložbe.  Donja palača Belvedere je bila rezidencija princa Eugena. Sada se renovira. I ona je dom za slavne privremene izložbe. Parkovi su otvoreni za javnost i u njima se može uživati besplatno.

PRATER
Zabavni adrenalinski park za djecu i mlade je jedan od najstarijih u Europi, smjestio se između Dunava i Kanala. Zanimljivo je da se ne naplaćuje nikakav ulaz. Plaćate samo vožnje koje želite. Cijene vožnji kao i kod nas po lunaparkovima. Iznenađuje niska cijena pića po brojnim automatima od svega 1-2€. Brojni su restorani gdje se može nešto povoljno pojesti. Tu je i najveći Biergarten u gradu.Ali to nije samo zabavni park, već velika zelena površina za šetnju i opuštanje. Do parka je poznato moderno sajmište.

DUNAV
Zahvaljujući hop on hop off BIGBUSTOURSU nakon Pratera otišli smo na dunavski kej gdje pristaju dunavski kruzeri. Prošli smo pored romantične crkve Franje Asiškog posvećene 1913. godine. Posebno se ističe Elizabetina kapela. Više liči na dvorac iz bajke. Preko Dunava novi moderni grad s neboderima kojih nema u starom dijelu. Preko Dunava vodi nekoliko novih mostova. Stari su srušeni u bombardiranjima. Ironija je jedini preživjeli most sam se srušio decenijama nakon rata. Srećom bez žrtava. Taj prostor je velika zelena provršina kojom dominira Dunavski toranj, restoran, vidikovac i telekomunikacijski centar. Uz jedan rukavac kojeg zovu Stari Dunav  brojne su plaže i rekreacijski centri. U zoni nebodera su se smjestile neke institucije Europske Unije, te je nikao jedan mali gradić.

This entry was posted in Austrija, Beč, Europa. Bookmark the permalink.

Odgovori