Fulda je grad u središnjoj Njemačkoj u pokrajini Hessen u kome živi 69.000 stanovnika. Leži na istoimenoj rijeci. Poznat je po tvornici guma za aute Fulda. Zovu ga barokni gradić zahvaljujući prekrasnoj arhitekturi iz toga vremena. Vrijedi zastati i posjetiti ga. Ja sam stigao vlakom i prošetao tri sata.
Stadtschloss
Glavna atrakcija grada je barokni dvorac i park. Palača je proširena u baroknom stilu 1714. godine. Služila je kao rezidencija za kneževe opate, a kasnije za knezove biskupe. Danas je gradska vijećnica i muzej koga se može posjetiti. Može se vidjeti barokna plesna dvorana i njezine susjedne prostorije, sobe prinčeva opata i biskupa Fulde iz 18. stoljeća, kao i preuređene u stilu rokokoa. Izvrsna kolekcija porculana iz manufaktura Fulda, sobe iz 19. stoljeća u stilu kasnog klasicizma. Neki eksponati su od lokalnog Nobelovca za fiziku Ferdinanda Brauna.
Dvorsko kazalište Schlosstheater je 1970-ih pretvoreno u moderno kazalište.
Park palače Schlossgarten, vole podjednako turisti i stanovnici grada. Nekada dvorski vrt, sastoji se od terase palače i oranžerije, prostora s velikom fontanom i nekadašnjeg vrta prema istoku. Špilje, vodeni bazeni, skulpture na terasi dvorca upotpunjuju ovaj prekrasni park koji se djelomično restaurira uz dio palače. Nastao je 1715. godine na mjestu starog zoološkog vrta. Čak je riječica Waidesbach pretvorena u podzemni kanal. U 19. st. istočni dio preuređen je u engleski park.
Oranžerija je nastala 1721. kao mjesto održavanja ljetnih svetkovina. U zimskim mjesecima bila je skladište drveća limuna i naranči. I danas se tu održavaju razna događanja. Na velikim stepenicama ispred oranžerije je 6,8 metara visoka vaza s cvijećem Floravase, isklesana iz jednog komada kamena.
Katedrala
Kamena vrata Paulustor su nekada bila između dvorca i stražarnice. Na ovu lokaciju premještena su 1771. godine i čine počćetak ili kraj u baroknog dijela. Čim se uđe na njih vidi se Michaelskirche, jedna od najstarijih crkvi u Njemačkoj s impresivnom kriptom. Izgrađena je 819. godine kao grobna crkva samostana. Izvorna građevina je srušena, mada je kripta ostala netaknuta. Obnovljena je i proširena 11. stoljeću u romaničkom stilu, dok je početkom 18. stoljeća unutrašnjost dobila barolne elemente, te je dograđena Rochus kapela.
Odmah do je Katedrala i samostan u kome je Muzej crkvenog blaga. Mala crkva zamijenjena je u 11.stoljeću najvećom crkvom sjeverno od Alpa, a ona današnjom katedralom 1712. u talijanskom baroknom stilu. Vrijedi ući i pogledati blještavo bijelu, bogato ukrašenu unutrašnjost. Unutra se redovito održavaju koncerti na orguljama.
Park Katedrale Domdechaneigarten se nalazi kod Muzeja katedrale i otvoren je kada i muzej. Unutra su posađene povijesne sorte ruža. U obližnjem vrtu dalija Dahliengarten u kasno ljeto cvate preko 30 različitih sorti. Ulaz je gotovo skriven u zidu nasuprot katedrale. Idealan za opuštanje s pogledom na vještičji toranj i tornjeve katedrale.
Altstat
Hexenturm ili Vještičja kula su početak utvrđenog starog srednjevjekovnog grada. U Kanalstrasse, je dio gradskog zida koji je sagrađen 1150. godine kada i okrugla kula visoka 14 metara. Okolne uličice su prepune starinskih kuća s visokim šiljaštim zabatima i drvenim gredama. Trg Unterm Heilig Kreuz (pod svetim križem) je bio centar srednjovjekovnog grada, jer je 1019. car Heinrich II dao Fuldi pravo trgovanja i plaćanja carine. Na tržnici je podignut križ kao simbol toga. Na trgu je najmlađa barokna crkva posvećena svetom Vlahu. Podignuta je 1770. kao treća na tom mjestu. Od prethodnih sačuvana je samo jedna kula.
Ispred crkve nalazi se fontana obelisk koja je podignuta 1669. godine. Iza crkve je Stara gradska vijećnica Altes Rathaus. Zapadni dio trokatnice datira prije 1500. godine. Prizemlje je otvorena dvorana sa starim arkadama i služilo je za trgovinu i sastanke. Na prvom katu vijećnica i oružarnica.
Muzej Vonderau
Osnovan je 1875. godine donacijom privatne zbirke. Nosi ime lokalnog arheologa i prvog upravitelja. Sastoji se od kulturno-povijesne, prirodoslovne, postavke slika i kipova. Više je lokalnog karaktera.
Zanimljiv je FuldaMobil, koji je imao tri kotača i motor 10 KS, te išao 70 km/h. Prirodoslovni dio počinje od dinosaura do današnjeg živog svijeta. Tu su i djela kipara i slikara srednjeg vijeka do suvremene umjetnosti. U muzeju se nalazi planetarij, gdje se mogu doživjeti kozmička putovanja video projekcijom u 6 metara visokoj projekcijskoj kupoli. Odatle počinje pješačka zona s trgovinama i robnim kućama sve do željezničke stanice.
