GENEVA GRAD NOVCA

Zadnje odredište u Švici je bila Ženeva, grad protestantizma, banaka, satova, gdje je prosječna plaća 7500CHF. U njemu živi 40% stranaca, a mnogi još dolaze na posao iz Francuske. Jezero, rijeka Rona, veliki vodoskok, stari grad, šoping ulica i brojni restorani, sjedište mnogih organizacija Ujedinjenih nacija su samo djelići onoga što smo vidjeli.


Visok standard života
U gradu od 200.000 stanovnika uglavnom se govori francuski. Sjedište je istoimenog kantona. Zbog visokih cijena nije baš turistička destinacija za svakoga. Kada odsjednete u hotelu, hostelu ili kampu dobijete besplatno karticu za gradski prijevoz koji uključuje i brod za cijelo vrijeme trajanja Vašeg boravka. Prema statistikama je među deset najskupljih gradova u svijetu. Iako praktično nema granica s europskom unijom, cijena teleoperatera i roaminga su visoke, pa je najbolje ugasiti mobitel ili se ne javljati na pozive i obvezno ugasiti data roaming.
Stižemo u grad busom agencije i na autobusnoj stanici, koja nije ništa bolja od one u Rijeci, ulazi nam lokalni vodič. Prolazimo pored željezničke stanice i zgrada gdje je najniži mjesečni najam stana koliko i prosječna plaća. Najjeftinije su garsonjere na periferiji s minimalnom cijenom 2500-3000CHF. Nije zato čudno da veliki broj ljudi radi u Ženevi, a živi u okolnim švicarskim i francuskim gradićima. Željeznička mreža je jako razvijena u cijeloj zemlji i poznata po svojoj točnosti.

UN
Vozimo se kroz četvrt gdje je smještena birokracija Ujedinjenih naroda i mnoge organizacije pri njima kao UNHCR za hranu, WMO za meteorologiju,  za duhan, WHO za zdravstvo, ILO za rad, WTO za trgovinu, WEF forum za ekonomiju, CERN institut za fiziku s najvećim svjetskim akceleratorom. Na trgu Place des Nations, ispred palače UN dobro sakrivene u parku, je velika stolica s 3 noge posvećena borbi protiv mina. Trg je prekriven granitnim pločama različitih boja iz kojih povremeno šikljaju mlazovi vode različitih visina, simbolizirajući različitost rasa, zemalja i ljudi.  
Naravno tu je i sjedište Crvenog križa. Osnovao ga je 1928.godine Henry Dunant zgrožen onim što je vidio na bojištu u Italiji par godina ranije. Simbol  je postala švicarska zastava obrnutih boja. Na bistu ovoga humaniste naletićemo u gradu kasnije.

Stari grad
Pješice idemo u obilazak staroga grada koji se pruža na lijevoj obali Rone na malom brdašcu. Dominira velika katedrala Saint-Pierre započeta u 12.stoljeću a završena sredinom sljedećeg. Mnogi vladari su se ovdje smjenjivali kroz vijekove. Ženeva samostalnost dobiva 1530.godine uz pomoć švicarske konfederacije i postaje centar protestantizma zahvaljujući Jeanu Calvinu. To su bila vremena borbe katolika vjernih Rimu i novopečene vjere koja se grozila bogatstva i moći crkve. U svojim pohodima su uništavali kipove svetaca, freske a posebno predmete od zlata i srebra.  Stoga je malo ostalo u tim crkvama od umjetničkih dijela. Dobra stvar je što se možete popeti na toranj i pogledati kako svira carlion, pomoću mnogobrojnih velikih i malih zvona. Naravno ako imate kondicije i ne bojite se visine, jer su uske klimave metalne stepenice u samom potkrovlju stare nekoliko stotina godina. Nisu projektirane za horde trurista, već nekog jadnog zvonara. Jedni idu dole a drugi gore pa je umjetnost kako se mimoići. Okolo je nekoliko je palača u kojima je gradska ili kantonalna uprava.  U lođi gradskog arsenala pored topova su tri zidna mozaika s poviješću grada. U blizini je gradska vijećnica u čijem je dovorištu zanimljiva kula. Unutra nema stepenica već se na vrh moglo kosim podovima stići volovskim kolima odvući topove i municiju. Na svim zgradama pored švicarske zastave viori se zastava grada. Pola je orao Svetoga Rimskoga Carstva, a druga polovina je ključ od raja Svetog Petra. Švicarci pak kažu da je to pečeno pile i ključ od vinskog podruma. Izlazimo na vidikovac i terasu s ketenovima. Jedan kada procvjeta zvanično počinje proljeće u gradu. Jednom se tako zbunio pa jedne davne godine procvjetao u polovinom prosinca. Podno zinija je veliki park i zgrade nekih muzeja, bioblioteke i univerziteta. Duž zida je dugački spomenik posvećen protestantima i Kalvinu. Zove se Zid reformacije. Na njemu su statue osnivača i mnogih drugih zaslužnih. Park s druge strane izlazi na Place de Neuve (Novi Trg), na kome se nalazi Glazbena akademija, Kazalište i Muzej povijesti i umjetnosti. Šetamo se do obale pored zgrade s dućanima. jedan je s cipelama Manolo Blahnik poznatih iz serije Sex i grad. U dosta velikom praznom dućanu, puno većem nego onom u Londonu, nekoliko trgovaca se dosađuje. Ipak takav slučaj nije u dućanima i robnim kućama u ulici Rue du Marché. Sve je prepuno šopingholičarki unatoč što je radni dan i radno vrijeme. Okolni trgovi, terase, restorani su također krcati. Vrijeme ručka ovdje puno duže traje.

Promenda
Duž sjeverne ili desne obale jezera je široka promenada s brojnim terasama i restoranima. S druge strane su super luksuzni hoteli gdje bolje ne spominjati cijene soba. U njima je odsjedala svjetska aristokracija. Nažalost ispred jednog je ubijena austrougarska carica Sisi. mentalno bolesni talijan ju je probo turpijom u srce. Njen je spomenik također na promenadi. malo dalje u parku Jardin des Alpes je mauzolej vojvodi od Brunswicka. Gleda na Mont Blanc i vodoskok. Podignut je u zamjenu za bogatstvo koje je ostavio gradu, u kom je umro 1873. godine u progonstvu. Mauzolej je kopija onoga obitelji Scaligeri u Veroni.
Rijeka Rona izlazi iz jezera u samom centru. Ulazi na suprotnom kraju donoseći vodu iz Alpa. Stoga temperatura vode je 17-18oC, što nije omelo kupače na nekoliko plaža. U Kolovozu možda stigne do 21-22oC. Nakon mostova na Roni, promenada se nastavlja i južnom ili lijevom obalom jezera. Pored nje je veliki park. Na njegovom početku je legendarni sat od cvijeća. Trenutno je pored njega bio veliki kotač odakle je fantastičan pogled odozgo. Švicarci su počeli izrađivati satove baš u Ženevi. Kao centar protestantizma zlatari su ostali bez posla jer se više nisu radili predmeti od zlata i srebra za crkvu i njene biskupe. Niti ostalima se nije bilo razmetati bogatstvom. Stoga su počeli izrađivati satove, koji su se sve više tražili, jer su ljudi za njima imali potrebu. Svuda s promenade se vidi 140 metara visoki vodoskok koji baca svake sekunde u zrak 7 tona vode. Prvi dan kada smo bili puhao je vjetar pa nije radio. Četvrti dan vjetra nije bilo pa smo ga uspjeli vidjeti makar kroz prozor busa. Ideja o vodoskoku je nastala u doba postrojenja, koja su koristila jake pumpe za vodu za rad. Kako se one nisu smjele gasiti, napravljen je vodoskok, gdje se voda pumpi preusmjeravala u njega. Tako je grad vrlo rano dobio turističku atrakciju nedjeljom. Prvi je bio samo 36 m visok.
Jezerom kruži flota brodića koji prometuju njime i povezujeu neke točke grada i mjesta na jezeru. Također voze turiste u kružni obilazak. Karta je 18CHF, mada se nema što vidjeti što se ne vidi s promenade, jer brod uz to ide dosta daleko od obale.
Sve obići u Ženevi za dan je nemoguća misija. Stoga do druge posjete.



This entry was posted in Europa, Geneve, Švajcarska and tagged , . Bookmark the permalink.

Odgovori