Kempen je u južnoj Njemačkoj s 68.000 stanovnika najveći grad Allgäua. Leži na rijeci Iller. Nakon Kelta dolaze Rimljani i osnivaju Cambodunum, najstarije gradsko naselje u Njemačkoj. U ranom srednjem vijeku mijenja stalno gospodare dok ne postaje dijelom Svetog Rimskog carstva. Sve do 1818. Kempten je bio grad blizanac ili podijeljen. Sastojao se od opatije princa od Kemptena i carskog grada Kemptena.
Stižem vlakom iz Memmingena. Ostavlam kofer u locker (ormarić) za 2€ na cijeli dan. Kako je stanica van grada sjedam ba gradski autobus koji vozi do centralne stanice ZUM.
Palača
Odlazim do trga na kojem je palača Residenz Kempten, rezidencija prinčeva opata, sagrađena sredinom 17. stoljeća. Bio je to prvi barokni samostanski kompleks u Njemačkoj. Ova rokoko palača smatra se vrhuncem umjetnosti juga Njemačke i može se obići iznutra i vidjeti raskoš državnih odaja i veličanstvene dvorane s prijestoljem napravljenih 1742. godine. Povijest kaže da su tu benediktinci osnovali samostan 750. godine, koji biva uništen u Tridesetogodišnjem ratu. Ubrzo se gradi novi, kao i prvobitna crkva Svetog Lorenza. Pored samostana bila je to rezidencija i sjedište vlasti za knezove opate. Nova palača i crkva se grade 1651. godine. Kasnije se palača pretvara u kasarnu, a dvorište postaje vježbalište i arena za jahanje. Danas je tu muzej, okružni sud i prostor za održavanje Allgäu festivalskog tjedna i drugih manifestacija. Sjeverno od palače je barokni vrt Hofgarten Kempten. Prvo se odatle se dobivala hrana za samostan. Napravljeni su voćnjaci, povrtnjaci i ribnjak. Kasnije je izgrađena je oranžerija. Danas široki travnjaci služe za opuštanje. Često cijele obitelje dolaze na piknik ili mjesto za sastanke, druženja i sportske aktivnosti. Na drugoj strani parka je velika zgrada gradske knjižnice.
Katolička bazilika St. Lorenz je znamenitost Kemptena, koja se smatra prvom velikom crkvenom građevinom u južnoj Njemačkoj nakon Tridesetogodišnjeg rata. Odlikuje je impozantno stubište, pročelje s dvostrukim tornjem i prekrasna unutrašnjost. Dobiva barokna obilježja u 18. stoljeću. Samostan je ukinut 1802. kada su Bavarci zauzeli grad Kempten.
Na trgu je mali novootvoreni Muzej Kempten u Zumsteinhausu iz 1802.godine, koji nudi kratku povijest grada i njegovih stanovnika, posebno braće Zumstein, koji su kuću sagradili i u njoj živjeli. Nažalost bio je zatvoren kao i svi muzeji po gradu iz bizarnih objašnjena poput radi bolovanja, do daljnjega.
Par metara dalje na Kornhausplatzu je zgrada žitnice iz 1700. godine koja je imala i druge namjene. posebno je zanimljiva je fontana u obliku vodene zavjese. Obližnja zgrada je galerija Kunsthalle Kempten a na istom trgu je Alpin Museum, najveći muzej alpske povijesti u Europi. Na nekoliko katova je predstavljen planinski svijet Alpa, povijest planinskih sportova, biljake, životinje i ljudi.
Rathausplatz
Odlazim pješačkom zonom s trgovinama do popularnog mjesta okupljanja u brojnim restoranima i kafićima. To je dugački trg s gradskom vijećnicom Rathausplatz. Bio je carski trg gdje se trgovalo i odvijao društveni život. Okružen je zgradama kasnog srednjeg vijeka dosta modernog izgleda. Fontana je postavljena 1576. ispred gradske vijećnice. U 17.stoljeću dograđena s osmerokutnim bazenom i brončanim stupom na kojem je rimski general. Najljepša zgrada na trgu je Gradska vijećnica iz 1474. godine na mjestu stare od drveta. Više puta je obnavljana i dograđivana, čak i u novije doba. Služi danas za vjenčanja i konferencije. Ima visoki toranj s satom i neke prozore koji me podsjećaju na dvorce iz Aladinove bajke. U nastavku je trg Svetog Manga sa najstarijom crkvom u gradu s šiljastim tornjem visokim 66 metara, na koga se može popeti i uživati u pogledu. Romanička tvorevina je 1428. proširena u gotičkom stilu, a 1767. crkva je obnovljena u baroknom. Današnji izgled ove protestantske crkve je posljedica restauracije početkom 20. stoljeća. Na trgu su ulazne stepenice koje vode pod zemlju u Erasmus kapelu ,koja je kroz dugu povijest od 800 godina imala mnogo različitih namjena. Danas je izložbeni multimedijalni prostor. U dva otvora se mogu vidjeti kosti i lubanje.
Cambodunum
Odlazim preko rijeke na drugu stranu grada, ali ne i do arheološkog rimskog parka Cambodunum je najveći u južnoj Njemačkoj, mada se nema mnogo toga za vidjeti. Veliki krov štiti ostatke rimskog naselja od atmosferskih uticaja. Rimljani su osnovali grad za vrijeme cara Augusta radi dobre prometne povezanosti. Grad je bio administrativno središte rimske provincije Raetia. Svakog ljeta se tu održava ljetni festival a svake druge godine se postavlja rimski kamp koji pruža uvid u nekadašnji rimski život uz konjičke igre i borbu gladijatora.
Iznad rijeke, na brdu, se nalaze ostaci stare utvrde. Piše da je muzej ali osim nekoliko šetača pasa bio sam jedini turista nakon dugo vremena. Nema se šta vidjeti. Čak je i pogled skriven raslinjem nikakav. Konačno odlazim do novoga dijela grada sa brojnim trgovinamma i robnim kućina.
Nazad busom na stanicu po kofer pa na vlak za Augsburg.
