Wiesbaden je grad udaljen svega 40 km od Frankfurta na Majni u pokrajini Hessen. Nalazi se na sjevernoj obali Rajne nasuprot Mainzu. U njemu živi oko 280.000 stanovnika. Kako mu ime kaže, to je grad desetak ljekovitih izvora, poznato banjsko lječilište i kongresni centar. Mnogo je javnih termi s otvorenim i zatvorenim bazenima, kao i hotela s vlastitim. Uz terme idu i brojni parkovi za šetnju i opuštanje. Za one bolje kondicije su obronci planine koja se uzdiže iznad grada.
WILHELMSTRAßE
Stižem na glavni željeznički kolodvor, neobaroknu građevinu od crvenog pješčenjaka, koju je otvorio car William II 1906. godine. Njome dominira 40 metara visoki toranj sa satom.
Prva stanica obilaska neoklasična palača Erbprinzenpalais, izgrađena za prijestolonasljednika Wilhelma od Nassau-Weilburga 1820. godine. Princ nikada nije živio u njoj. U njoj je muzej grada i pokrajine od 1825. Sadrži niz zbirki suvremene umjetnosti, skulptura, slika, instalacija uglavnom iz druge polovice 20. stoljeća sa zbirkama posvećenim lokalnoj povijesti i raznim izlošcima s područja umjetnosti i prirodoslovlja. Posebno se ističe zbirka staroga namještaja. Muzej je ogroman i izvrstan i vrijedi ga pogledati. Jedina zamjerka što sale nemaju oznake pa možete lutati danima, ako ne pratite plan koji dobijete na ulazu. Preko puta je Kongresni centar još veća zgrada modernog izgleda. U velikoj bijeloj modernoj zgradi koja se upravo završava bit će još jedan muzej privatne kolekcije Reinharda Ernstsa.  Nastavljam duž Wilhelmstraße, 30m široki gradski bulevar, dug preko 900 m, koji je jedna je od najprometnijih trgovačkih ulica u Njemačkoj.
MARKT
Skrećem na ogromni glavni trg Markt, kojim domira ogromna palača nove gradske vijećnice Neues Rathaus iz 1887.godine. Još jedan gradski muzej Stadtmuseum am Markt, u podrumu s malom besplatnom stalnom postavkom o predmetima i blagu grada. Velika evangelistička neogotička crkva Marktkirche, podignuta 1862. godine od opeke sa pet velikih šiljastih zvonika i orguljama za valcer. Trg uokviruju brojne palače se brojnim ugostitelhskim lokalima i trgovina. U jednoj neoklasicističkoj palači iz 19. stoljeća ili bolje reći gradskom dvorcu je Državni parlament Hessena Hessischer Landtag. Može se čak obići subotom u besplatnim vođenim turama.
U obližnjoj ulici zanimljiva trgovina suvenirima sa izlogom i najvećim satom s kukavicom na svijetu, koji tu stoji od 1946. godine.
OPERA I CASINO
Gdje god je dolazila aristokracija, bilo je neophodno osigurati im zabavu. Neki su uživali u kazališnim predstavama, a neki makar tamo morali biti viđeni, jer je redovni gost bio car Wilhem II. Hessisches Staatstheater Wiesbaden otvoren je 1894.godine i prekrasno izleda izvana a još ljepše iznutra u baroknim crvenim i zlatnim tonovima. Druga strana kazališta s dugim kolonadama gleda na travnjak ispred kockarnice Kurhaus, koja je prvi rulet dobila 1810. godine. Dans je tu casino od 1949. godine. Kolonade Kurhaus se nastavljaju i na suprotnoj strani travnjaka. Duge su 129m, što znači da je tu najduža dvorana Europe toga tipa.
VRUĆI IZVORI
Na obližnjem trgu je nesvakidašnja fontana Kochbrunnen (fontana ključanja). To je najpoznatiji termalni izvor u gradu s ljekovitom vodom, pa tisuće turista i lokalaca žele da umoče prste u 66˚C vrelu vodu, koje tu izvire 360 litara u minuti. Odatle kreće pješačka ulica s trgovinama i robnim kućama Langgasse, na koju se nadovezuje Kirchgasse. Mnoštvo je poprečnih i paralelnih ulica u toj pješačkoj zoni koja završava kod trga Luisenpkatz.
ROMANTOR
Par koraka od trga i pješačke zone je najstarija građevina Wiesbadena iz rimskog doba i nalazi se pored Rimskih vrata. Danas su ostali samo fragmenti zida, koji je zapravo bio dio rimske utvrde iz 364.-375. godine nove ere za obranu od napada germanskih plemena.Rimska vrata izgrađena su 1902. godine s natkrivenim drvenim mostom. Ako ste s djecom gore je park sa jednom čudesnom spravom, velikom mrežom za koordinaciju pokreta održavanje ravnoteže.
RAJNA
Centar Wiesbadena je poprilično udaljen od rijeke Rajne. Na njenoj obali je dvorac Schloss Biebrich. To je jedan od najvažnijih baroknih dvoraca duž Rajne, a znamo da ih ima iše desetaka. Projektirana je kao vrtna kućica i odmah proširena u rezidencijalnu palaču do 1703. godine. Bila je glavna rezidencija prinčeva i vojvoda od Nassaua sve do 1841., kada ju vlada Hessen koristi u reprezentativne svrhe, za konferencija, proslave i razna događanja. Oko dvorca je prekrasna šetnica duž rijeke i park iza palače.
Cesta koja vodi od Rajne do željzničkog kolodvora je s brojnim palačama i vilama aristokracije.
