POTSDAM GRAD DVORACA

Potsdam je nekadašnja pruska prestolnica udaljena svega 25 km od Berlina. Danas je glavni grad pokrajine Brandenburg i slavi 1025. rođendan. Nalazi se na rijeci Havel i brojnim jezerima koje pravi na svom putu. To je grad s najviše spomenika pod zaštitom UNESCO-a u Njemačkoj. Ima ih dvadesetak. Brojne palače, velike i male okružene su prelijepim parkovima. Nastale su u periodu 1730-1916. kada je Friedrich Wilhelm I odlučio tu napraviti ljetnju rezidenciju. Najviše je napravio njegov nasljednik Friedrich Wilhelm II koji uz brojne palače gradi i parkove. Svaki od sljedećih careva dodao je nešto. Danas u gradu od 160.000 stanovnika njih 10.000 su naučnici koji rade u 40 raznih instituta i naučnih institucija. Mnogi su završili razne škole i fakultete baš tu na lokalnom univerzitetu.


Brandenburška vrata
Na početku pješačke zone su se nalazila prva barokna Brandenburška vrata sagrađena 1733. godine. Nakon sedmogodišnjeg rata, Frederik Veliki daje nalog da se naprave nova trijumfalnu vrata prema modelu onih u Rimu. Nova su završena 1771.godine i otada stoje tu. Nekada su bila kontrola ulaza i carina. Danas su okružena kafićima i restoranima. Cesta kroz njih vodi na trg  Luisenplatz i dalje  prema gradu Brandenburg i obližnjim kraljevskim palačama i vrtovima.  Trg je izgrađen 11 godina nakon prvih vrata. Obnovljen je prije dvadeset godina, kada je ispod izgrađen veliki parking i stavljena fontana. On je i prometni centar grada.

Nizozemska četvrt
U starom dijelu grada ima i jedna veoma zanimljiva četvrt. Holländerviertel s 134 kuće od crvene opeke, izgrađene u 18. stoljeću u tipičnom nizozemskom stilu. Izgrađene su za smještaj nizozemskih doseljenika, mada su neko vrijeme služile kao kasarna. Danas su tu butici, zanatske radnje i kafići. U jednoj je mali muzej o tome, Jan Bouman Haus. Na jednom kraju je park i najveći barokni trg Bassinplatz s Katoličkom Katedralom Sv.Petra i Pavla. Pročelje katedrale gleda na pješačku ulicu Brandenburger strasse s trgovinama i lokalima.

Nauener Tor
Sjeverna ulazna vrata u stari grad su izgrađena 1755. godine po uzoru na englesku gotiku u obliku dva kružna tornja. Rušenjem gradskog zida u 19. stoljeću, zamijenjena su vratima s većim lukom u neogotičkom stilu. U dva krila su sada dva restorana. Dvjestotinjak metara zapadno od njih se može vidjeti Jagertor treća sačuvana vrata Potsdama. Sjeverno od vrata se nalazi zgrada gradske vijećnice u još jednoj impresivnoj zgradi.

Stari trg
Povijesno središte staroga grada je trg Alten markt s nekoliko prekrasnih palača i evangelističkom crkvom kvadratnog tlocrta s ogromnom kupolom i ulazom kao u grčki hram. U sredini trga je obelisk. Najveća i najljepša barokna palača Landtag je sjedište Brandenburškog parlamenta, s velikim unutarnjim dvorištem, dvoranom i prekrasnim stubištem. Nekada je bila kraljevska palača. Može se posjetiti predvorje i Landtag cafeteria a s krovne terase se nudi spektakularan pogled na trg. Od 2012. godine u drugoj palači na trgu, na 1.300 m², je gradski muzej s nizom predmeta o kulturi i povijesti grada. U trećoj palači je Muzej Barberini s slikama starih majstora do suvremene umjetnosti s naglaskom na impresionizam. Jedan dio trga izlazi na rijeku i gleda na adu na kojoj je još jedan izložbeni prostor u prekrasnom malom parku.


Muzej filma
Preko ceste s druge strane trga se nalazi kompleks bivših kraljevskih konjušnica , koje okružuju Novi trg na kome se nalazi još Kuća povijesti Brandenburga i Pruske. S vanjske strane kompleksa je  poznati fimski Studio Babelsberg i Muzej filma, smješten u Marstallu, bivšim kraljevskim štalama. Muzej je posvećen je povijesti njemačkog i svjetskog filma. Snimani su tu od 1911. još u vrijeme nijemog filma. Filmpark Babelsberg u susjednom gradiću vam nudi pogled iza kulisa u stvarnom filmskom studiju, s brojnim akcijskim scenama i trikovima. Dalje niz ulicu su Prirodoslovni i Tehnički muzej. Prvi se nalazi u palači na 4 kata gdje je predstavljen biljni i životinjski svijet cijele pokrajine. Ovaj zadnji je ustvari pumpna stanica, smještena u zgradi  koja izgledom podsjeća na džamiju s minaretom. Pumpa je bila vrhunac tehnologije 1842. godine i bacala je mlaz vode 38 metara u vis u 1 km udaljenim parkovima na na brdu ispod Sanssouci palače.

Sanssouci palača i parkovi
Friedrich Veliki je dao izgraditi ovaj veličanstveni kompleks kao ideju života bez brige, što samo ime palače kaže (sans souci). Inače je bio poznat po svojoj skromnosti. Palača je završena 1747. godine i postala ljetna rezidencija i njegovo omiljeno mjesto za boravak, koja je trebala trajati samo za njegova  života. Srećom ga je nadživjela. Unutrašnjost je s originalnim uređenjem i namještajem. Kompleks je čak proširen novim parkom i palačama. Želio je biti pokopan u kripti na najgornjoj terasi vinograda, blizu mjesta gdje su pokopani njegovih 11 voljenih hrtova. Tek 1991. godine mu se želje ostvarila. Na grobu mu umjesto cvijeća donose krumpir, koji je bezuspješno pokušavao uvesti u prehranu naroda i spriječiti gladne godine. Uspjelo mu je tek kada je na polje krumpira postavio stražare. Narod je pomislio to je nešto vrijedno pa su ga počeli krasti i sami uzgajati. Danas je to broj jedan namirnica Njemačke. S lijeve strane palače dograđen je dio za goste Neue Kammern, a s desne Galerija slika s djelima Rubensa, Caravaggia i Tintoretta. Godine 1873. car Wilhelm pretvorio je palaču u muzej, koja je netaknuta preživjela bombardiranja Drugog svjetskog rata.
Barokni park u podnožju se spušta terasasto i završava središnjom fontanom. U njemu je Neptunova pećina, mali okrugli neo-klasični hram prijateljstva posvećen carevoj omiljenoj sestri. Kineska kuća je prekrasna mješavina rokoko i chinoiserie. Zadnje je izgrađen staklenik Orangery u talijanskom stilu Wilhelma IV, s nadimkom “Romantični na prijestolju”. Ovdje rastu tropske i druge  biljke, osjetljive na temperature. Glavna dvorana je ukrašena kopijama Raphaelovih djela. Iznad staklenika se nalazi seosko imanje i pivovara iz 1669.godine koja i danas proizvodi pivo i poslužuje ga u restoranu. Pored same palače se nalazi nizozemska vjetrenjača, u kojoj se i danas melje kukuruz. Prva je izgrađena  1738. godine, a 60 godina kasnije ju je zamijenila veća. Frederick II ju je zvao ukras palače. Po legendi jednom mu je zasmetala buka mlina pa je zatražio od mlinara da ga preseli na drugo mjesto. Mlinar je zaprijetio tužbom sudu i car je odustao. Na gornjem katu se može vidjeti povijest mlina i divan pogled na park ispod palače. Iznad palače park se nastavlja sve do posebne građevine Normannischer Turm auf dem Ruinenberg, koja okružuje veliki bazen s vodom. Voda je služila za napajanje fontana ispod u parku. Oko bazena s jedne strane je red kolosalnih dorskih stupova i kružni hram. S druge ostaci normanske utvrde i 23 metra visoki toranj za najljepši pogled na parkove. To je bio jedan od najranijih utjecaja engleskih pejzažnih vrtova i  Europi.
Palača Sanssouci sadrži samo dvanaest soba i izgrađena je udoban život ljeti, a ne pokazivanje moći i bogatsva, za razliku od baroknog sjaja veličanstvenog Neues Palaisa na drugoj strani parka.

Nova palača
Barokna zgrada kompleksa Nove palače je najimpresivniji spomenik Pruske. Plan proširenja stare palače i vrtova na zapad se rodio 1750. godine, ali tek nakon uspješnog završetka sedmogodišnjeg rata kralj Friedrich II naredio je izgradnju Nove palače. Trebala je da bude odgovor raskoši francuskog Versailles. Završena je 1769. godine. Dugačka je 220 m. Ima 200 soba na tri kata, veličanstvenu kupolu i 428 velikih skulptura. Zanimljivo je da nije bilo spavaće sobe za kraljicu Elisabeth Christine, koja je učestvovala u kraljevskim ceremonijama a živjela u dvorcu Schönhausen na periferiji Berlina. Pored stambenih prostorija i reprezentativnih soba za kraljevske prijeme, među kojima je dvorana Grottensaal bogato ukrašena poludragim kamenjem i 24.000 školjki. Marmorgalerie (mramorna galerija), sva od kamena s zlatnim stropnim slikama, posebno je lijep primjer pruskog rookoka. Tu je i prekrasno malo kazalište u kome se i danas igraju predstve. S druge strane dvorišta izgradile su se dvije zgrade spojene s impresivnim polukružnim stupovima. Tu su bile prostorije dvorjana i službenika, kuhinje i drugi prateći dijelovi. Zvali su ih Communes. S glavnom palačom povezani su podzemnim hodnicima. Danas je to zgrada univerziteta.

Charlottenhof
U parku, istočno od Nove palače, nalazi se Charlottenhof, izgrađen 1825. godine u klasičnom stilu s malim parkom kao božični dar budućem kralju Fredericku Williamu IV od oca. Niti palača nije velika. Uzor su joj bile netom iskopane palače u Pompejima i Herculaneumu. Ima dugačku pergolu, terasu, fontanu i mali bazen. Unutra su zanimljive dvije prugaste sobe.

Belvedere
Na padini brda iznad Novoga dvorca, nakon njegovog završetka, 1769.godine gradi se mali vidikovac Belvedere na Klausbergu s pogledom na park. Dvoetažna rotonda s dva reda stupova i kupolom na vrhu je izgorila krajem rata ali je obnovljena nakon ujedinjena Njemačke. Godinu kasnije kralj je zamislio da podigne vinograd ispod nje. Za tu svrhu je dao napraviti podrum Drachenhaus u obliku pagode iz Kantona. Nažalost grožđe nije uspjevalo, pa je umjesto vinove loze, naredio uzgoj bresaka i jabuka. Zgrada je kasnije preuređena a sada je tu gostionica.

Novi park
Zadnje palače i park se grade sjeverno od grada uz obalu jezera Heiliger See. Mramorna palača sagrađena je 1787. s koncertnom dvoranom, svilenim tapiserijama, štukaturama, mramornim dimnjacima, slikama , brojnim rukotvorinama i keramikom.  Izgrađen je i staklenik za tropske biljke.
Godine 1847 počinje gradnja vile Belvedere Pfingstberg po nalogu Friedricha Wilhlema IV. Nekoliko talijanskih vila je poslužilo kao inspiracija za gradnju nakon kraljevog oduševljena na  putovanjima Italijom. Nije nikada dovršen, radi smrti kralja i turbulentnih vremena. S njegove kule je najljepši pogled na Potsdam. Cecilienhof  je posljednja igrađena kraljevska palača. Osmišljena je i završena 1916. godine u engleskom stilu za cara Wilhelma II. nešto prije njegove abdikacije. U njoj su se u ljeto 1945. okupile pobjedničke snaga Drugog svjetskog rata, kada je potpisan Potsdamski sporazum koji je podijelio Europu na dva suprotna bloka. Zapadni i socijalistički na istoku. U parku se može vidjeti pećina s školjkama, piramida i još neki povijesni objekti. U sklopu parka je Ruska kolonija, osnovana 1827. u znak sjećanja na pokojnog ruskog cara Aleksandra I. Sastoji se od dvanaest malih farmi, nadzornikove kuće, kapelice i čajne kućice kralja. Sve se nalazi oko hipodroma.  Sadilo se razno voće 600 sorti skupljenih od 1272. do tada. Izgrađene su kao nagrada za ruske zarobljenike, koji su se kasnije borili na strani Pruske u ratu protiv Napoleona.
Palača i vila još ima okolo uz obale jezera i svuda po gradu. Na prilazu gradu s sjevera je slavni most špijuna ili zvanično Glienicker Brücke. Tu je prolazila granica dviju Njemački i bio je check point. Na njemu je često obavljena razmjena zarobljenih špijuna.


This entry was posted in Europa, Njemačka, Potsdam, Putovanja and tagged , , . Bookmark the permalink.

Odgovori